Savez za pristupačnost SrbijeZa društvo bez barijera

Zalažemo se za ravnopravnost i dostojanstvo osoba sa invaliditetom kako bismo kreirali inkluzivno i dostupno okruženje.

Pridružite nam se

Čime se bavimo

  • 15%

    populacije ima suštinsku potrebu za pristupačnošću

  • 40%

    populacije ima korist od pristupačnosti

  • 100%

    populacije ima korist od pristupačnog dizajna

Smatramo da je sada pravi trenutak da šira javnost postane svesna koliko je važno da zajednica nikoga ne isključuje. Zato aktivno delimo svoja znanja i iskustva i podstičemo konkretne promene koje vode ka inkluzivnijem društvu.

Kroz istraživanja, analize i saradnju sa različitim akterima, gradimo čvrsta partnerstva i zajedno radimo na stvaranju društva dostupnog svima.

  • Podizanje svesti

    Promovisanje univerzalnog dizajna

  • Istraživanja

    Objavljivanje relevantnih izveštaja

  • Partnerstva

    Rad sa organizacijama i institucijama

Pozivamo organizacije civilnog društva, javni i privatni sektor, medije i sve zainteresovane da nam se pridruže u ovom odgovornom, ali i privilegovanom poslu, poslu koji donosi trajne civilizacijske promene i čini Srbiju i region boljim mestom za život svih ljudi.

Gradimo okruženje za Svakoga

Ostvarivanje prava na bračnu zajednicu u praksi

Venčanje je za većinu ljudi pitanje izbora koga će pozvati, gde će organizovati proslavu, šta će obući, kakvu muziku izabrati. Za osobu sa invaliditetom, pre svih tih pitanja često dolazi jedno mnogo osnovnije, a to je da li uopšte može da uđe u prostor u kojem bi trebalo da se održi venčanje i da ga koristi ravnopravno sa ostalim gostima. Upravo na taj problem ukazuje video „Da li je udaja za svakoga?“. Naizgled šaljiva priča o odustajanju od venčanja zbog nemogućnosti da se pronađe odgovarajuća sala zapravo otvara mnogo ozbiljnije pitanje: koliko nepristupačno okruženje utiče na pravo osoba sa invaliditetom da samostalno donose odluke o svom životu i ravnopravno učestvuju u životu zajednice?

Pristupačnost je preduslov za ostvarivanje ljudskih prava

Pristupačnost se često pogrešno svodi na ideju i postojanju rampe na ulazu u objekat. Međutim, mogućnost da osoba uđe u zgradu samo je prvi korak. Da bi prostor zaista bio pristupačan, osoba bi trebalo da može da se kroz njega kreće, koristi njegove sadržaje i usluge i, između ostalog, koristi pristupačan toalet.

Zato nepristupačan restoran, sala za proslave, bioskop, pozorište, prodavnica ili drugi prostor nije samo građevinski problem. Nepristupačnost direktno utiče na mogućnost ostvarivanja ljudskih prava.

Konvencija UN o pravima osoba sa invaliditetom upravo zbog toga pristupačnost prepoznaje kao jedan od svojih osnovnih principa. Član 9 obavezuje države da preduzimaju odgovarajuće mere kako bi osobama sa invaliditetom, ravnopravno sa drugima, omogućile pristup fizičkom okruženju, prevozu, informacijama i komunikacijama, kao i drugim objektima i uslugama otvorenim ili namenjenim javnosti. Pravo na život u zajednici znači mnogo više od stanovanja Konvencija u članu 19 garantuje i pravo na samostalan život i uključenost u zajednicu. Suština tog prava jeste mogućnost osobe sa invaliditetom da bira gde i sa kim će živeti i da, ravnopravno sa drugima, učestvuje u životu zajednice.

A život u zajednici ne odvija se samo u stanu.

Živeti u zajednici znači otići u restoran, na koncert, u pozorište ili na utakmicu. Znači studirati, raditi, putovati, družiti se, zaljubiti se, osnovati porodicu, a zašto da ne i napraviti svadbu.

Ako osoba zbog nepristupačnosti ne može da koristi mesta i usluge koje svakodnevno koriste drugi građani, njena mogućnost izbora postaje značajno ograničena. Tada formalno postoji pravo, ali ne postoje uslovi da se ono ravnopravno ostvaruje.

žena u kolicima gleda venčanicu

A šta kaže zakon?

Posebno zabrinjava činjenica da pristupačnost nije pitanje dobre volje vlasnika, investitora ili projektanta.

U Srbiji postoji pravni okvir kojim su propisane obaveze u oblasti pristupačnosti, uključujući Zakon o planiranju i izgradnji, propise kojima se uređuju tehnički standardi pristupačnosti, kao i Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom. Problem, dakle, nije u tome što standardi ne postoje. Problem je u tome što se postojeće obaveze u praksi često ne primenjuju dosledno.

Rezultat vidimo svuda oko sebe. Stepenice na ulazu, previsoki pragovi, uska vrata, nepristupačni toaleti, neodgovarajuće rampe, nepristupačni čitavi novi objekti koji su projektovani tako da ih deo građana ne može samostalno koristiti.

Kada nepristupačnost počne da određuje životne odluke

Tu se vraćamo na pitanje sa početka: Da li je udaja za svakoga? Naravno da jeste za svakoga ko to želi, ali ako osoba koja koristi kolica ne može da pronađe salu u koju može da uđe i toalet koji može da koristi, njena odluka o tome gde će organizovati sopstveno venčanje više nije potpuno slobodna. NJen izbor prvenstveno određuju prepreke koje je neko drugi napravio ili propustio da ukloni. Pristupačnost je preduslov jednakosti, dostojanstva, samostalnosti i punog učešća u zajednici. Osobe sa invaliditetom ne traže poseban život. Traže mogućnost da žive isti onaj svakodnevni život koji drugi podrazumevaju, zato stvarajmo okruženje za svakoga.

Link ka videu

Tekst je nastao u okviru projekta „Grad za Svakoga – pristupačan Beograd“ koji je podržan od strane Sekretarijata za socijalnu zaštitu Gradske uprave grada Beograda na Javnom konkursu za finansiranje projekata koje realizuju udruženja iz oblasti socijalne zaštite na teritoriji grada Beograda u 2026. godini.

Beograd, 2. septembar 2026.

7 principa univerzalnog dizajna

Pristupačnost se oslanja na principe univerzalnog dizajna i dizajna za sve. Cilj je stvaranje okruženja, usluga i informacija koje su jednako dostupne svim korisnicima.

  • 1. Ravnopravno korišćenje

    eng. Equitable Use

    Dizajn je koristan i dostupan svima, bez potrebe za prilagođavanjem

    Dobar primer:Automatska vrata (korisno za ljude koji koriste pomagalo, nose kese, vuku kofer)

  • 2. Fleksibilnost u upotrebi

    eng. Flexibility in Use

    Omogućava različite načine korišćenja

    Dobar primer:Proizvodi koje mogu da koriste i levoruki i desnoruki

  • 3. Jednostavna i intuitivna upotreba

    eng. Simple and Intuitive Use

    Lako se razume bez obzira na iskustvo, znanje ili jezičku pismenost

    Dobar primer:Aparat za kafu sa jasno označenim dugmićima, bankomat

  • 4. Uočljive informacije

    eng. Perceptible Information

    Dizajn komunicira neophodne informacije efikasno, bez obzira na uslove

    Dobar primer:Zvučni i vizuelni signali na semaforu. Zvučna i vizuelna najava stanica u autobusu

  • 5. Tolerancija na grešku

    eng. Tolerance for Error

    Smanjuje rizik od opasnih ili neželjenih posledica slučajnih akcija

    Dobar primer:Potvrda pre brisanja važnih podataka. Mikrotalasna koja ne može da se uključi ako vrata nisu zatvorena. „Undo“ opcija na računaru; zaštitne ivice na stepenicama

  • 6. Mali fizički napor

    eng. Low Physical Effort

    Može se koristiti efikasno i udobno, uz minimalan zamor

    Dobar primer:Slavine na senzor, lagana klizna vrata

  • 7. Veličina i prostor za prilaz i korišćenje

    eng. Size and Space for Approach and Use

    Omogućava pristup, dohvat i upotrebu bez obzira na veličinu tela, položaj ili pokretljivost.

    Dobar primer:Široki hodnici i vrata, pult na dve visine

Pregled najnovijih vesti

Lista svih vesti

Pogledaj sve vesti